Blog

Kako prehranom regulirati herpes?

Zdravi sirovi losos sa začinskim biljem i limetom
Nutricionizam

Kako prehranom regulirati herpes?

Herpes na usnama izaziva bol i neugodnu i svatko tko ga je barem jednom u životu imao može potvrditi koliko “ga ne želi opet”. U proljeće se javlja češće nego u ostala godišnja doba, a nastaje kao posljedica virusa (herpes simplex virus). Postoje herpes tip 1 koji izaziva promjene na usnama i licu, dok je herpes tipa 2 odgovoran za nastanak spolne infekcije. Prenosi se lako; predmetima poput čaša i pribora za jelo, poljupcem i dodirom.

Kada osoba jednom dobije herpes (na usnama), virus ostaje živjeti u tijelu domaćina i aktivira se u određenim periodima života. Proljeće je doba kada se virus javlja češće jer okidač može biti sunčanje i viša temperatura, ali najutjecajniji uzročnik je svakako stres. Kod žena se menstruacija može podrazumijevati “padom imuniteta” pa se i herpes javlja češće u tom dijelu ciklusa. Simptomi aktivacije virusa su mjehurići ispunjeni tekućinom na koži ili sluznici koji peku, svrbe i bole. Oni zatim puknu i nastane krasta koja zarasta 7 do 10 dana. 

Kakva je povezanost hrane i herpesa?

Određeni sastojci iz hrane mogu smanjiti učestalost pojave herpesa. To su namirnice koje sadrže aminokiselinu (dio proteina) lizin. S druge strane, namirnice koje sadrže aminokiselinu arginin treba izbjegavati. To ne znači zauvijek izbaciti te namirnice nego ih smanjiti ili potpuno izbaciti u periodu vidljivih herpesa ili kao prevenciju prije “kritičnih” perioda (stres, izlaganje suncu, menstruacija i sl.).

Namirnice koje sadrže arginin koji treba izbjegavati su:
  • MASNOĆE (i šećer): orašasti plodovi i njihovi maslaci, sjemenke, kokos, čokolada
  • PROTEINI: dodaci prehrani poput whey proteina, želatina
  • UGLJIKOHIDRATI: naranča i sok naranče, dinja, lubenica, bijelo brašno, zob, leća 

Treba smanjiti namirnice s umjetnim sladilima (saharin, aspartam, sukraloza, sorbitol), fast food, kavu, kofein i sve slatke napitke (sokove). Također, nužno je ukloniti izvor stresa ili umanjiti njegovu prisutnost te odmoriti tijelo i psihu.

Namirnice koje sadrže lizin koji treba uvesti u prehranu su:
  • SUPLEMENTI s dodatkom lizina
  • POVRĆE: karfiol, brokula, grah, krumpiri, cikla, bundeva, avokado, paprike, klice
  • MLIJEČNO: jogurt (kefir, acidofilno mlijeko ili vlastiti “homemade”)
  • VOĆE: jabuke, kruške, breskve, smokve, suhe marelice
  • JAJA 

Hrana koja može pomoći u borbi protiv stresa su namirnice s vitaminima B skupine: cjelovite žitarice, smeđa riža, puretina, tuna, losos, jaja, mliječni proizvodi. Poželjno je uključiti i dodatke prehrani u obliku B kompleksa; B5 i B6 se preporučuju u kombinaciji za borbu protiv stresa. Treba uključiti i magnezij u obliku suplementa i/ili povećati konzumaciju namirnica koje ga sadrže poput graha, slanutaka, grašaka, avokada, banana i lisnatog zelenog povrća. I za kraj, ne treba zaboraviti na antioksidanse koji “hvataju” štetne slobodne radikle u tijelu i podržavaju organizam. To su: bobičasto voće, goji bobice, marelice, šljive, artičoka, kelj, kupus, repa, peršin, mrkva, spirulina, limun, đumbir i bijeli luk te češnjak.

Zaključak bi bio umjerena i raznovrsna prehrana uz izbjegavanje arganina i unošenje više lizina + vitamin B, C i magnezij u hrani i/ili dodacima prehrani.